Koliko će poskupjeti plin i hoće li se smanjiti PDV na isporuku istog?

Prirodni plin u ulozi energenta

Prirodni plin ubraja se u neobnovljive izvore energije, a naziva se još i zemnim plinom. Koristimo ga kao gorivo u kućanstvima i gospodarstvu te u petrokemijskoj industriji. Spada u fosilna goriva jer nastaje od prirodnih resursa poput anaerobnog raspadanja zakopanih, mrtvih organizama. Smjesa je ugljikovodika, pretežito metana, ali sadrži i druge ugljikovodike poput metana, etana, propana i butana. Fosilna goriva su neobnovljivi izvori jer im trebaju milijuni godina kako bi nastali. 
Prirodni plin zapravo nema ni boje ni mirisa, ali u njega se dodaje miris pokvarenih jaja kako bi se lakše detektirala neželjena istjecanja plina. 
Dolazi u dvije forme - kao suh i kao ukapljeni plin. 

• suhi prirodni plin odnosi se na onaj koji koristimo za grijanje i generiranje električne energije i sastoji se gotovo samo od metana.
• ukapljeni prirodni plin (Liquefied natural gas - LNG) sadrži manje od 85% metana i nastaje kad se prirodni plin hladi na temperaturu od -161 stupnjeva Celzija. Zbog smanjenja volumena za više od 600 puta u odnosu na plinovito stanje, ukapljeni plin idealan je za transport u tankerima po cijelom svijetu.

Svjetska potrošnja prirodnog plina je 2017. godine porasla za 96 milijardi kubičnih metara (bcm) ili za 3%, a to je najveći rast još od 2010. godine. Najveći uzročnik tome je rast potrošnje u Kini, koja je činila trećinu globalnog porasta potrošnje plina. 
Rast potrošnje pratio je i rast proizvodnje od 131 milijarde kubnih metara ili 4%, a najveći porast proizvodnje zabilježen je u Rusiji (8,2%).
Ukapljeni zemni plin (LNG) važan je faktor koji doprinosi snazi svjetskog tržišta plina. 2017.godine je tržište LNG-a poraslo za preko 10%.



2016. godine je proizvodnja primarne energije povećana za 2% u odnosu na 2015. godinu, ali proizvodnja prirodnog plina u istom razdoblju je smanjena za 6,6%. U razdoblju od 2011. do 2016. godine se proizvodnja prirodnog plina smanjivala s prosječnim godišnjim stopama od 7,5% što je zabrinjavajuće stanje neovisnosti Hrvatske o uvozu plina. 
U sljedećoj tablici prikazan je uvoz energije u Hrvatsku u razdoblju 2011.-2016. s tendencijom godišnje stope rasta od 8,1%


Izvor:  Energy Institute Hrvoje Požar

Što se tiče izvoza prirodnog plina, u tablici je prikazano razdoblje 2011.-2016. godine kada je povećan izvoz prirodnog plina za 6,6%  Ostvaren je trend povećanja izvoza energije s prosječnom godišnjom stopom od 7,3%, kao posljedica rasta izvoza svih oblika energije. 



Izvor:  Energy Institute Hrvoje Požar

U sljedećoj tablici je prikaz ukupne potrošnje energije u razdoblju od 2011.-2016. Možemo vidjeti da je potrošnja prirodnog plina povećana za 4,5% u 2016. godine u odnosu na 2015., a u razdoblju 2011.-2016. smanjivala se prosječnom godišnjom stopom od 3,5%.



Izvor:  Energy Institute Hrvoje Požar

Liberalizacija tržišta plina 

Cijenu plina još uvijek kontrolira država odnosno Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) koja je objavila više cijene plina za sedam posto od 01. travnja ove godine. Drugim riječima, plin ćemo mjesečno plaćati oko 16 kuna više nego sada. 2021. godine više neće biti reguliranih cijena čime se nastoji ukinuti monopol i omogućiti formiranje cijene plina sukladno tržišnim uvjetima. Analizira se smanjenje PDV-a na isporuku plina. U tom slučaju bi štede išle direktno u korist krajnjih korisnika, iako do toga neće doći ove godine. Plin je jedini osnovni režijski trošak na koji nije snižena stopa PDV-a. 

Plinarski forum 2019.

Plinarski forum obično pokriva teme poput problematike distribucije i opskrbe plinom, stanja na tržištu plina, novosti u zakonodavnom i političkom okruženju, izvođenja plinskih sustava i instalacija i brojne druge. 
Forum se održava jednom godišnje i to u Zagrebu gdje se održava još od 2011.godine. Prvi forum je održan u Stubičkim toplicama i nakon toga u Varaždinskim toplicama sve dok se nije premjestio u Zagreb. 
Objedinjuje sudionike plinskog lanca i one u doticaju s plinom, plinskom tehnikom i gospodarstvom. Konkretno, neki od njih su stručnjaci plinskih i energetskih tvrtki, projektanti, izvođači, instalateri i serviseri plinskih uređaja, dimnjačari i mnoge druge.
Datum održavanja je 28. veljače 2019. u Kongresnom centru Antunović u Zagrebu. U preliminarnom programu navedene su sljedeće tematske cjeline na rasporedu:

• Plinsko gospodarstvo u Hrvatskoj
• Primjena plina - učinkovita i sigurna
• Tržište plina - jučer, danas i sutra

LNG terminal na Krku

LNG terminal je pogon za proizvodnju, pohranu, distribuciju ukapljenog zemnog plina (Liquified natural gas) koji se koristi radi transporta na veće udaljenosti, a plin se hladi se na temperaturi ispod -161,5°C (ispod njegova vrelišta, kada prelazi u tekućinu). Kao takav se transportira brodovima-hladnjačama do prijamnih LNG terminala u kojem se ponovno pretvara u plinovito stanje. 
Dva osnovna tipa LNG terminala:

• terminali za ukapljivanje koji služe za izvoz 
• terminali za transformaciju iz kapljevitog u plinovito stanje

Međunarodni energetski konzorcij Adria LNG okupljen je 2006. godine s ciljem izgradnje LNG Terminala u Omišlju na otoku Krku. 
Najveća prednost plutajućeg terminala je u kapitalnim troškovima koji su oko 50 posto manji u odnosu na kapitalne troškove potrebne za izgradnju kopnenih terminala istih kapaciteta te u vremenu potrebnom za izgradnju.
Po mišljenju pomoćnika američkog državnog tajnika za energetiku Francisa Fanonna, LNG terminal na Krku bi mogao pretvoriti Hrvatsku u vodeću energetsku silu u regiji. Američki veleposlanik Robert Kohorst čestita hrvatskoj Vladi, predsjedniku Vlade Plenkoviću i ministru Ćoriću što su odobrili financiranje izgradnje terminala. Izjavio je da će terminal omogućiti da se ukapljeni plin uvozi iz širokog raspona različitih dobavljača te da će takvo tržišno natjecanje omogućiti najniže cijene plina. 
Stručnjak za jugoistočnu Europu Jan Mus izjavio je za Deutsche Welle da je Krk prolaz Hrvatske za geopolitiku središnje i istočne Europe. 
Troškovi izgradnje procjenjuju se na 250 milijuna eura, ali s ukupnim investicijskim troškovima, uključujući plinovode i kompresorske stanice, bi se mogli popeti na otprilike milijardu eura. 

Autoplin

LPG (liquefied petroleum gas) tj. ukapljeni naftni plin koristi više od 15 milijuna vozila u Europi. Vozači ne mogu osjetiti razliku između benzinskog i plinskog pogona, a mogu uštedjeti prelaskom na plin. Već nakon prijeđenih 20.000 km biste mogli ostvariti povrat uloženog novca u auto plin uređaj. Još jedna prednost ugradnje auto plina je zaštita okoliša jer se ispuštaju minimalne količine štetnih ispušnih plinova.

Tvrtka Vratarić d.o.o., sa sjedištem u Karlovcu, bavi se prodajom, ugradnjom i servisom auto plin uređaja za sve vrste automobila na benzinski pogon. Ekskluzivni su uvoznik i zastupnik za OMVL auto plin uređaje koji su jedni od najkvalitetnijih auto plin uređaja na svijetu. Druge usluge uključuju kompletnu dijagnostiku automobila, automehaničarske usluge, uređenje kočnica, ovjesa, glave motora, generalne popravke motora i pripreme za tehnički pregled. 

Autoservis Boyski je ovlašteni serviser plinskih uređaja za automobile koji koristi najnoviju tehnologiju, kompjutersku regulaciju smjesa, a auto plin ugrađuje u sve vrste vozila. Djelatnici servisa školovali su se u tvornicama talijanskih konstruktora i završili brojne seminare koji potvrđuju njihovu stručnost. 

Plinara BADERNA je trgovački obrt osnovan 1997. otkad uspješno posluje na području Istarske županije, u Baderni. Neka od područja kojima se bave su prodaja i dostava plina, prodaja auto plina, tehničkih plinova, auto dijelova i brojna druga. Dostavu plina vrše u Poreču, Vrsaru, Funtani, Rovinju i svim mjestima na relaciji Baderna-Vižinada.