Proizvod Tete Vegete zaživio je u više od 50 zemalja svijeta

Međunarodni dan žena, nastanak 

Sve je počelo kada su nezadovoljne radnice iz tvornice tekstila u New Yorku, željne boljih radnih uvjeta,  započele štrajk davne 1857. Iako ih je rastjerala policija, isplatilo se jer su kasnije osnovale svoj sindikat.

Važan događaj odvio se 08. ožujka 1908. kada je čak 15.000 žena marširalo ulicama New Yorka u borbi za kraćim radnim vremenom, boljim plaćama, pravom glasa i protiv rada djece. 

Ovakav razvoj događaja potaknuo je Socijalističku partiju Amerike da proglasi zadnju nedjelju u veljači Međunarodnim danom žena i u Sjedinjenim Državama se prvi takav dan službeno obilježio 28.02.1909. 
100 žena iz 17 zemalja aninomno su podržale prijedlog njemačke socijalistice Clare Zetkin,  predstavljen na Međunarodnoj konferenciji žena u Kopenhagenu, da se u čast  ženama koje su prosvjedovale u Sjedinjenim državama uvede praznik i tako je proglašen Međunarodni dan žena. 
Prijedlog nije dao fiksni datum, ali prvih godina se Međunarodni dan žena slavio različitih datuma u ožujku, a 19. ožujka 1911. se ovaj praznik obilježio u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. 

Nedugo nakon te proslave se dogodio požar u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku i zbog loših mjera sigurnosti na radu je poginulo više od 140 žena. 

Iako je Međunarodni dan žena počeo djelovanjem žena u Sjedinjenim državama, revolucionaran slijed događaja odvijao se 1917. u Rusiji. 

Povijesno najznačajnija proslava Međunarodnog dana žena odvila se u Rusiji 1917. godine kada su Ruskinje protestirale protiv loših radnih i uvjeta života u zemlji. Vođa nacije, Car Nikola II, naručio je vojsku da ugasi demonstracije i da puca na žene koje ih ne poslušaju. Ovaj događaj dio je ruske revolucije koja je na kraju prisilila cara da abdicira. 

Zanimljivosti, činjenice i navodi o ženama: 

•dva najveća IQ-a ikad zabilježena pripadala su dvjema ženama
•prosječno vrijeme koliko žena može čuvati tajnu je 47 sati i 15 minuta (pokazalo je istraživanje na uzorku od 3000 žena u Velikoj Britaniji)
•Novi Zeland je prvi u povijesti omogućio ženama pravo glasa 1893. godine, Jugoslavija je to učinila 1950. godine, a posljednja država koja se tome priključila bili su Ujedinjeni Arapski Emirati 2006. godine
•muškarci u danu izgovore oko 13 tisuća riječi manje od žena
•muškarci lažu dvostruko više, sa 6 laži dnevno u odnosu na 3 kod žena
•žene u prosjeku imaju viši puls; srce im brže kuca
•žene su previše kritične prema sebi i tek oko 2% njih bi sebe opisale lijepima
•najveća prijetnja zdravlju žene su srčane bolesti
•žene imaju bolje pamćenje od muškaraca

Istaknute žene u prošlosti, izumi i postignuća

Većina nas zna za velika imena poput Marie Curie. Bila je fizičarka i kemičarka koja je prva otkrila radioaktivnost. Ona i njen Muž Pierre otkrili su kemijske elemente polonij i radij te su 1903. zajedno osvojili Nobelovu nagradu iz fizike.

Važno je istaknuti njenu plemenitost iskazanu 1910. kada je uspjela izolirati čisti radij posebnim postupkom; proces je odbila patentirati kako i drugi znanstvenici ne bi imali problema s provođenjem istraživanja. 

Marie Curie je prva provela istraživanje o liječenju tumora radijacijom, a 1911. godine  je dobila drugu Nobelovu nagradu, ovaj put za kemiju.  Nažalost, pretjerana izloženost radijaciji dovela ju je do smrti.

Svi smo čuli i za Majku Terezu koja je osvojila Nobelovu nagradu za mir 1979. godine. Bila je jedna od najpozitivnijih ljudi u povijesti, pomagala je najsiromašnijem stanovništvu u Indiji, njena organizacija sa samo 13 članova 1950. odlučila je pomagati siročadi, bolesnima i siromašnima. Kasnije je broj članova narastao na četiri tisuće. 

U nastavku slijedi nekoliko imena koja su, nažalost, možda manje poznata, a radi se o ženama čije priče su inspirativne i vrijedne spomena. Iz tog razloga, prisjetimo se nekoliko iznimnih žena u nastavku.

Murasaki Shikibu

Smatra se da je Japanka Murasaki Shikibu napisala prvi moderni roman na svijetu oko 1000. godine. Napisala je roman u dva dijela nazvan "The Tale of Genji". Iako je svojim romanom stekla veliku popularnost, kao i za mnoge druge žene u njeno doba, nisu poznati podaci o njenom pravom imenu i datumu rođenja; Murasaki Shikibu bio je njen nadimak. Otac je bio ponosan na Murasakinu inteligenciju i sposobnošću za brzim učenjem, ali uz primjedbu da bi bio jako sretan da je ona muško.

Ada Lovelace

Kćer britanskog pjesnika Lord Byrona Ada Lovelace rođena 1815. nije otišla očevim stopama nego je postala prva računalna programerka na svijetu. Bila je matematički genije i time je privukla pažnju profesora Charlesa Babbagea na Cambridgeu. 
1843. godine prevela je članak od talijanskog matematičara i inžinjera Lugija Federica Menabrea "Elementi analitičkog stroja Charlesa Babbagea. Ada je članak proširila i zapisala vizionarska zapažanja o budućim mogućnostima strojeva; vjerovala je da će računalo pomoću brojeva imati mogućnost izrade slika i skladanja glazbe.
Profesoru Babbageu je napisala nekoliko prijedloga za programiranje računala da izračunaju specifičnu sekvencu brojeva.
Rani programski jezik Ada nazvan je po njoj i drugog utorka u listopadu obilježavao se Dan Ade Lovelace čime se odaje počast ženama u znanosti, tehnnologiji, inženjeringu i matematici. 

Hedy Lamarr

Hedy Lamarr poznata je kao glumica iz Zlatnog doba Hollywooda. Rođena je 1914. u Austriji, iz koje je odselila u Ameriku. Međutim, nešto značajnije odlikovalo je ovu izuzetnu ženu. Zajedno s američkim skladateljom Georgeom Antheilom izumila je sustav koji mijenja frekvencije radio signala koji su nazvali "frequency-hopping" za koji su 1942. su dobili patent, međutim u američkoj vojsci nije bilo interesa za njim, sve do 1960 kada je izum poboljšan.
No ova žena je osim toga oduševila i time što je napustila svog muža kad je saznala da prodaje oružje nacistima. Principi, odvažnost, inteligencija i glumački talent.

Alice Coachman

Prva afroamerikanka koja je osvojila olimpijsko zlato bila je Alice Coachman. Rođena je 1923. godine u Georgiji, gdje joj nisu dopuštali da se priključi sportskim timovima te je stoga odlučila trenirati sama. Na kraju je sudjelovala u natjecanju te postavila rekord u amaterskoj zajednici atleta, nakon čega su joj ponudili školarinu na Tuskegee institutu. 
Unatoč svemu, i dalje nije mogla nastupiti na Olimpijskim igrama koje su bile otkazane 1940. i 1944. Alice nije posustala ni nakon svih prepreka i 1948. godine, kada se napokon natjecala na OI, osvaja zlatnu medalju i postavlja rekord za skok u vis. To je bio povijesni događaj jer je postala prva afroamerikanka koja je dobila Coca-Colinu ponudu i sponzorski ugovor.

Grace Hopper

Grace Brewster Murray-Hopper bila je računalni genije i visoko rangirana časnica u mornarici. Prozvana je kraljicom koda zbog doprinosa u području računarstva. Poznata je po razvoju prevoditelja za računala koji je omogućavao da se dokumenti i podaci spremaju u jezik prihvatljiv za računalo.
Izumila je prvo softversko rješenje korisničkog sučelja za poslovanje (COBOL) Year. COBOL je viši programski jezik koji se koristi još i danas. 1969. godine  je dobila prvu ikad nagradu Osobe godine za računalne znanosti.
Još jedna zanimljiva činjenica je da se termin "bug" popularizirao zahvaljujući Grace kada je pronašla moljca koji je bio uzrok kvara računala  Mark II. Termin se koristio i ranije, ali ga je ona popularizirala nakon što je u svom dnevniku napisala "prvi slučaj da je kukac stvarno pronađen".

Stephanie Kwolek

Istraživanje kemijskih spojeva ove poljsko-američke kemičarke  za tvrtku DuPont dovelo je do izuma kevlara. Kevlar je sintetički materijal koji je pet puta snažniji od čelika, otporan je na hrđu, koroziju i vatru. Prvotno je bio namijenjen za proizvodnju automobilskih guma, ali kasnije je pronašao brojne druge namjene (oko njih 200) i spasio brojne živote jer se koristi za izradu pancirnih prsluka. 
Za svoj rad je dobila brojna priznanja, uključujući primitak u Dvoranu slavnih nacionalnih izumitelja 1994. godine. Dodijeljena joj je i Nacionalna medalja za tehnologiju; Perkin medalja koja je najveća nagrada u Američkoj industrijskoj kemiji.

Ann Tsukamoto

Ranih devedesetih je rad Ann Tsukamoto doveo do otkrića ljudskih matičnih stanica i procesa koji ih izolira u tijelu. Transplantacija matične stanice (ili koštane srži) može zamijeniti oslabljeni imunološki sustav osobe s rakom koštane srži (leukemijom).

1991. godine su Ann Tsukamoto i njen muž, profesor Irv Weissman, patentirali proces izoliranja matičnih stranica koji je od tada spasio brojne živote osoba s leukemijom. 

Matične stanice nalaze se u koštanoj srži i služe kao podloga za rast crvenih i bijelih krvnih stanica. Razumijevanje načina rasta matičnih stranica ili kako se mogu umjetno proizvesti je ključno u istraživanju liječenja raka.

Nabrajanje bi moglo potrajati unedogled i nanizati brojna važna postignuća, žene svaka vam čast! Znanstvena, medicinska, tehnološka i brojna druga otkrića ostvarena su zahvaljujući ženama. Vjeruje se da su žene razvile i prve pile pivo, još u drevnoj Mezopotamiji. Ne zna se tko je točno izumio pivo, ali prema istraživanju povjesničarke Jane Peyton, proizvodnja piva bila je domena žena. 

Istaknute žene u našoj povijesti i njihova postignuća

Marija Jurić Zagorka i Ivana Brlić Mažuranić su samo dva slavna imena, dva za koja smo svi čuli. Znamo da je Marija Jurić Zagorka bila prva hrvatska profesionalna novinarka i najčitanija književnica koja je uređivala časopis Obzor te pokrenula Ženski list, prvi hrvatski časopis za žene. Što se tiče manje poznatih činjenica, u njenom životu je tamna strana bila prisilna udaja na inzistiranje majke, za čovjeka kojeg ne poznaje. Radi se o mađarskom željezničarskom činovniku Andriju Smatraju. Odselila je s njim u Mađarsku i odbila ponudu muža da počne pisati u mađarskom duhu za unosne prihode. Naposljetku je brak završio, nakon tri godine kad je Marija pobjegla iz muževe kuće. Njena majka je svjedočila protiv nje i zbog toga je Marijin muž bio oslobođen plaćanja alimentacije.
Ivanu Brlić Mažuranić znamo kao jednu od najutjecajnijih spisateljica za djecu i književnicu priznatu u Hrvatskoj i u svijetu, koja je često bila nazivana hrvatskim Andersenom. Za svoj književni rad je primila brojna priznanja i članstvo u Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti. S druge strane, možda je manje poznat dio iz njenog privatnog života u kojemu je odlazila u lječilišta kako bi prebrodila česte depresije. Rodila je sedam puta, a prvo dijete rodila je kad je imala tek 18 godina. Dvoje djece umrlo je nedugo nakon poroda. 1938. je, nakon dugotrajne borbe s depresijom, počinila samoubojstvo.

U nastavku slijedi još nekoliko inspirativnih žena iz naših krajeva, čije su priče i postignuća vrijedne divljenja.

Vesna Parun

Bila je jedna od najistaknutijih spisateljica u hrvatskoj književnosti koja se istaknula zbirkom Zore i vihori (1947.) Tijekom života je osvojila sve najvažnije domaće nagrade za poeziju: Vladimir Nazor za životno djelo 1982., Tin Ujević za zbirku soneta Suze putuju i Goranov vijenac 1977. godine, kao i međunarodnu Povelju za poeziju.Bila je potpuno predana književnom radu, a postala je i prva žena u hrvatskoj književnosti koja je živjela isključivo od književnosti. Što se tiče njenog privatnog života, živjela je teško; otac koji je bio općinski činovnik često je ostajao bez posla. Njena prva ljubav, Pjer Brešković, ju je napustila nakon što se brinula o njemu kada je pobjegao iz vojske. Navodno se kasnije oženio drugom, a Vesna je bila strašno pogođena tim događajima, što joj je utjecalo na ionako krhko zdravlje. 
U knjizi Noć za pakost opisala je svoj abortus koji je imala 1941. godine, što se u vrijeme Nezavisne Države Hrvatske kažnjavalo smrću.  Oko 1961. godine se udala, a nakon propasti braka je na kraju upoznala mladog Sirijca Adnana Al - Marzukija. Umrla je 2010. godine u 88. godini života. 

Milka Babović

Milka Babović, Crnogorka rođena 1928. u Skopju, cijenjena je televizijska novinarka. Prije novinarske karijere je bila jedna od najboljih hrvatskih atletičarki te je dva puta bila proglašena najboljom sportašicom u bivšoj Jugoslaviji. Bila je prva urednica sportske redakcije Televizije Zagreb, a dobila je i priznanje Milan Grlović za doprinos u radu Hrvatskog novinarskog društva. Poznata je po komentarima prepunih slikovitih opisa i otmjenosti u prijenosu klizanja, kojima je privlačila publiku. Danas živi skroman život penzionera u Zagrebu. 

Zlata Bartl

Zlata Bartl je bila profesorica kemije, fizike, matematike, meteorologije i mineralogije, a kasnije je poznata kao Teta Vegeta. Međutim, prije ovog velikog uspjeha nije imala lak život; za petama joj je bila zloglasna UDBA, provela je 15 mjeseci u zatvoru u Zenici tijekom revolucionarnog terora nakon Drugog svjetskog rata jer je učenice vodila na izlet u Rim te zbog pripadništva Ustaškom pokretu.  Bila je osuđena na 8 godina zatvora, ali je puštena ranije zbog dobivene tuberkuloze kralježnice. 
Radila je u Podravci od 1955., dijelila s kolegama jedan obrok dnevno u doba kad je grad Koprivnica bio nerazvijen. U Tvornici nisu bili najbolji uvjeti i ponekad su morali improvizirati, npr. kad su posuđivali pegle od žena iz okolnih kuća kojima su lijepili rubove ambalažnih kesica. 
Već 1957. iskazala se inicijativom kojom je pokrenuta proizvodnja dehidratiziranih juha, a izumljena je i Vegeta. Vegeta je začin sa sušenim povrćem koji je postao izuzetno popularan diljem svijeta, danas se prodaje u više od 40 zemalja svijeta. Ime je dobila po početnim slovima engleskih riječi vegetables, vitamine, taste.   
Zlata je bila odlikovana Redom Danice s likom Nikole Tesle. 1998. joj je od strane Hrvatske gospodarske komore dodijeljena Zlatna kuna za životno djelo. Njeno ime nosi zaklada za promicanje i poticanje stvaralačkog i znanstvenoistraživačkog rada među visokoobrazovanim, mladim ljudima. 

Jelena Krmpotić-Nemanić 

Akademkinja pod čijim se vodstvom Zavod za anatomiju razvio od klasične anatomske ustanove u Institut sa suvremenim programom istraživanja. Također, njezini su radovi citirani u vodećim svjetskim udžbenicima. 
Napisala je udžbenik Anatomija čovjeka iz kojeg danas uče budući liječnici. 1980. je dobila Nagradu za životno djelo, a 1996. Orden Danice Hrvatske s likom Ruđera Boškovića od predsjednika Republike Hrvatske.
U bivšoj Jugoslaviji je primila još jedno priznanje za svoj rad, a to je bio Orden zasluga za narod sa srebrnim zracima.

Naravno, ovo je samo mali dio imena s liste žena iz naše prošlosti koje su vrijedne divljenja. Ne možemo izostaviti ni Janicu Kostelić koja je najbolja skijašica svih vremena. Unatoč čestim ozljedama, u njoj borba za pobjedom nije posustajala. 2001. je osvojila Svjetski skijaški kup, 2002. je osvojila tri olimpijska zlata i jedno srebro. Zatim 2003. ponovno Svjetski kup i 2005. je osvojila tri zlatne medalje na Svjetskom kupu. Na kraju je 2006. osvojila tri zlatne medalje na Svjetskom kupu, prije nego što je otišla u mirovinu zbog ozljeda. Trud, talent i pobjednički duh su odlike naše Janice koja nikad nije odustajala od svojih snova. 

Nakon svih ovih primjera iz prošlosti, ne smijemo zaboraviti ni žene oko nas, koje su danas tu i čine život ljepšim svojoj djeci, partneru, obitelji i prijateljima. 
Ne morate obasipati ženu pokraj sebe skupim poklonima, ali sitnica poput buketa cvijeća učinila bi joj taj dan ljepšim. Na našoj poslovnoj tražilici, potražite cvjećarnice u blizini. Pogledajte bogatu ponudu cvjetnih buketa za sve prigode tvrtke BUHAČ M iz Čakovca. Bavi se i ručnom proizvodnjom svilenih bonsai drveća koje se koristi za uređenje poslovnih i privatnih prostora.
 
Kako bolje završiti ovu priču nego li citatom žene ogromna srca, može zvučati kao klišej, ali govori nešto vrlo važno što svi možemo učiniti jedni za druge, a često zaboravljamo i ne pridajemo dovoljno pažnje i nježnosti ljudima oko sebe. 

"Širite ljubav gdje god idete. Ne dajte da netko ode od vas, a da nije otišao sretniji" - Majka Tereza