Sajam u Osijeku koji promiče poduzetništvo i nagoviješta proljeće

Povijest sajmova

Osnivanje sajmova bila je kraljevska povlastica u kasnom srednjem vijeku i sajmišno pravo bila je najvažnija povlastica gradova. Trgovanje se u većini slučajeva vezalo uz svetkovanje vjerskih blagdana, a u sklopu tih događaja odvijali su se i nastupi akrobata, mađioničara i pjevača, crkvena prikazanja i slično.
Danas je izlaganje proizvoda dinamična industrija koja se stalno mijenja zahvaljujući tehnološkom napretku i potražnji za proizvodima koji se izlažu. Diljem svijeta imamo razne sajmove, od onih najmanjih, uličnih sajmova, do multimilijunskih izložbi održavanih u prostorima ogromnih kapaciteta.
Organiziraju u regularnim intervalima, obično i na istim lokacijama i razdoblju u godini, a traju nekoliko dana ili tjedana. Imaju važnu ulogu u međunarodnoj trgovini, posebno u Europi i Aziji, gdje gotovo svaka zemlja ima barem jedan veliki godišnji sajam. Sajmovi se mogu sastojati od općenitih izložbi raznih proizvoda ili specifičnih izložbi koje ističu jednu djelatnost. 
Jedan od najvećih godišnjih sajmova na svijetu je CeBIT u Hannoveru u Njemačkoj. Radi se o sajmu telekomunikacija i informacijske tehnologije.
Zagrebački zbor je, zajedno s 19 drugih europskih sajmova 1925., osnovao Uniju međunarodnih sajmova (UFI) sa sjedištem u Parizu, a nakon Drugog svjetskog rata je preimenovan u Zagrebački velesajam. 
Još neki od većih sajmova koji djeluju u Hrvatskoj su i Riječki sajam sa šest međunarodnih godišnjih priredbi, Splitski sajam elektronike i opreme za navigaciju, Osječki poljoprivredni sajam, Bjelovarski stočarski i gospodarski sajam, Varaždinski sajam lova i ribolova.

Osječki proljetni i Obrtnički sajam 2019.

U Osijeku, gradu u kojemu je razvijena strojogradnja, kemijska industrija, konditorska industrija, šećerana i proizvodnja piva, prvi se poznati sajmovi spominju iz vremena rimske Murse. Prvi moderan sajam održan je 1926. godine, a radilo se o izložbi domaće industrije, zanatstva i poljoprivrede. Nakon te godine su Osječki sajmovi i gospodarske izložbe bile redovito održavane sve do Drugog svjetskog rata. 
Nakon Domovinskog rata, tradiciju sajmova u Osijeku i Slavoniji nastavio je Osječki sajam d.o.o.

Sljedeća tablica prikazuje  aktivna trgovačka društva prema pravno ustrojbenim oblicima u lipnju 2018. godine. Najviše aktivnih subjekata ima ustroj društva s ograničenom odgovornošću, a odmah nakon toga slijedi ih oblik obrta.




Izvor: Državni zavod za statistiku


Obrtnike u gradu Osijeku možete pretraživati po različitim djelatnostima, pronađite proizvod ili uslugu koja vas zanima.  

Prošle godine je sajamski prostor Pampas na Osječkom proljetnom i Obrtničkom sajmu, uz velik broj izlagača, bio mjesto odvijanja izložbi za promicanje poduzetništva koju je posjetio i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, gradonačelnik Osijeka Boris Piližota i župan Anušić. Sudjelovali su obrtnici iz Međimurske, Vukovarsko-srijemske i Brodsko-posavske županije, zajedno s općinama Antunovac i Semeljci kao i gospodarstvenicima s područja Vinkovaca. Sajam posjetiteljima nudi široku lepezu degustacija i zabavnog sadržaja, a organizirani su i poslovni stručni skupovi i savjetovanja te demonstracije rada strojeva, uređaja i opreme.

Bliži se 26. Osječki proljetni sajam i 20. Obrtnički sajam koji će se održati 01.03-03.03.2019. Sajam je pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka. 
Ove godine je  također ostvarena suradnja i partnerstvo s Međimurskom županijom i Obrtničkom komorom Međimurske županije. 
U svrhu promocije pčelarske proizvodnje u regiji, organiziran je događaj Mednog doručka - “Med hrvatskih pčelinjaka u  nacionalnoj staklenci”. u suradnji s Hrvatskom poljoprivrednom agencijom.

Osječki proljetni sajam nagovještaj je proljeća, svake godine se održava u ranom proljetnom terminu s ciljem promicanja poljoprivredne proizvodnje, proizvoda, usluga, tehnologija u proizvodnji i preradi hrane, jačanje ruralnog razvoja i podrške ukupnom gospodarstvu regije.

Predstavljanje proizvoda i usluga odvijat će se unutar 2000 m² zatvorenog i 5000 m² otvorenog izložbenog prostora.


Neke od brojnih djelatnosti u Programu sajma su:

• proizvodnja sjemenskog i sadnog materijala
• ratarstvo
• povrtlarstvo
• ekološka poljoprivreda
• hortikultura
• voćarstvo
• šumarstvo
• strojevi i oprema za poljoprivredu i šumarstvo
• stočarstvo
• pčelarstvo
• oprema za pčelarstvo
• strojevi i oprema u stočarstvu

Prednosti sajmova za izlagače i posjetitelje

Poslovni sajmovi omogućuju umrežavanje s klijentima, krajnjim korisnicima te poslovnim partnerima. Izlagači mogu predstaviti širokoj publici svoj proizvod na željeni način, ali i da upoznati nove trendove na tržištu i konkurenciju. 
Neke od prednosti izlaganja proizvoda ili usluge na sajmu:

• predstavljanje novih proizvoda
• stvaranje novih kontakata
• kreiranje pozitivne slike o marki
• promocija proizvoda
• interakcija licem u lice s potencijalnim kupcima

Uz brojne prednosti, naravno da postoji i nekoliko nedostataka sudjelovanja u izlaganju na sajmu, a to se prvenstveno odnosi na ulaganje mnogo vremena i novaca. Povoljniji je organizirani nastup nego samostalan, zbog fiksnih troškova nastupa. Neki od troškova su prostor, postava štanda, hostesa, priključci struje, vode, telefona, Interneta i drugi. Iako su ta ulaganja potrebna, ona se u većini slučajeva isplate prije ili kasnije. 

Razne su vrste posjetitelja sajmova pa samim time su i različiti ciljevi posjete.S jedne strane će se pojaviti osobe s poslovnim ciljevima zainteresirane za poslovnu suradnju, kupnju i traženje poslovnih partnera, dok će se s druge strane pojaviti "izviđači" sa svrhom informativnog posjeta sajmu. Stručnost sajmova i razne demonstracije mogu koristiti i školama te učenici mogu istraživati buduća zanimanja.  
Ove godine će roditelji maloljetne djece koja upišu deficitarno obrtničko zanimanje dobivati 18.000 kuna stipendije, što je dvostruko više nego prethodnih godina, a ukupno 54.000 kuna tijekom za sve tri godine školovanja. Zakonski okvir i sredstva osiguralo je ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta.